Animacija je umjetnost oživljavanja crteža, slika i računalno generiranih objekata kako bi se stvorio dojam kretanja. Od svojih skromnih početaka u obliku jednostavnih optičkih igračaka, animacija je prerasla u moćan medij koji oblikuje filmsku, televizijsku, igračku i digitalnu industriju. Danas je teško zamisliti svijet zabave bez animacije – ona nas vodi u fantastične svjetove, stvara ikonične likove i prenosi emocije koje prelaze granice jezika i kultura.
Što je to animacija?
Animacija je proces stvaranja iluzije pokreta prikazivanjem uzastopnih slika ili kadrova u brzom slijedu. Svaka slika predstavlja jednu malu promjenu, a kad se prikažu uzastopno, mozak ih doživljava kao kontinuirani pokret. Razlikujemo nekoliko osnovnih vrsta animacije:
Klasnična animacija
Ovdje se svaki kadar crta ručno, što daje poseban osjećaj stila i dinamike.
Stop-motion animacija
Fizički objekti (poput lutki) pomiču se i fotografiraju kadar po kadar, stvarajući jedinstveni, rukom vođen efekt pokreta.
Računalna animacija
Stvara se pomoću računalnih programa, što omogućuje veću brzinu i složenost, posebno u 3D animacijama koje poznajemo iz filmova i videoigara.
Kratka povijest animacije.
Prva otkrića pokreta u slikarstvu
Iako se animacija u suvremenom smislu javlja kasnije, prvi pokušaji oživljavanja slike potječu još iz drevne Kine i Egipta. Egipatske grobnice i murali prikazuju ljude i životinje u različitim fazama pokreta, što je na neki način prvi pokušaj prikaza sekvencijalnog kretanja.
Prvi koraci prema animaciji (19. stoljeće)
Tijekom 19. stoljeća pojavljuju se tzv. optičke igračke koje su omogućile prvu "pravu" animaciju u modernom smislu. Thaumatrope (1825.): Disk s crtežima s obje strane koji, kad se brzo okreće, spaja slike u jednu – prvi korak ka iluziji pokreta. Fenakistoskop (1832.) i Zootrop (1834.): Rotirajući diskovi s prorezima stvarali su efekt pokreta kada se brzo zavrtjeli. Te su igračke bile popularne u viktorijanskom razdoblju i pripremile teren za budući razvoj animacije.
Nastajanje umjetničkog izraza (početak 20. stoljeća)
Émile Reynaud (1888.) stvorio je "Praxinoscope", uređaj za projekciju animiranih sekvenci, što je bio ogroman tehnološki iskorak. Winsor McCay (1911.) izradio je prvi dugometražni animirani film, Gertie the Dinosaur, koji je oduševio publiku i pokazao potencijal animacije kao umjetnosti i zabave.
Diznijev utjecaj
(1930-te - 1950-te)
Ovaj period obilježava procvat studija poput Disneyja, Warner Bros-a i MGM-a, koji su stvorili poznate likove kao što su Mickey Mouse, Bugs Bunny i Tom i Jerry. Walt Disney revolucionirao je animaciju filmom Snow White and the Seven Dwarfs (1937.), prvim dugometražnim animiranim filmom u boji. Disney je postavio standarde u naraciji, vizualima i tehnologiji koji i danas oblikuju industriju.
CGI i nove dimenzije
(od 1980-ih do danas)
Krajem 20. stoljeća animacija prolazi kroz revoluciju zahvaljujući kompjuterskim tehnologijama. Pixar donosi prve računalno generirane likove u filmu Toy Story (1995.), što predstavlja prekretnicu u povijesti animacije. Animacija u video igrama i virtualnoj stvarnosti postaje sve naprednija zahvaljujući tehnologijama poput motion capturea (hvatanje pokreta), koje omogućuju još realističnije i preciznije animacije.
Animacija danas i budućnost
Animacija danas nalazi svoje mjesto u gotovo svim područjima: od zabave i umjetnosti do obrazovanja, marketinga, znanosti i virtualne stvarnosti. Tehnološki razvoj donosi nove mogućnosti i alate, omogućujući animatorima da stvaraju interaktivna, potpuno uranjajuća iskustva. Virtualna i proširena stvarnost dodatno šire mogućnosti animacije, omogućujući stvaranje svjetova u kojima korisnici mogu ne samo gledati nego i sudjelovati.
